Začeci i razvoj pojedinih gospopdarskih aktivnosti na području Krapinsko-zagorske županije poznati su još od prije 600 godina, od kada je grad Krapina dobio Povelju o slobodnom gradskom trgovištu. Povelju je Krapini 1. ožujka 1347. dodijelio hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I Anžuvinac (vladao od 1342. do 1382.) kojom je Krapina proglašena slobodnim kraljevskim trgovištem. Već u to vrijeme bilo je puno obrta jer su na ovom području kao i ostalim dijelovima Hrvatske živjeli samouki talentirani majstori raznih zanata te se ubrzo počeo razvijati obrt. Snažniji gospodarski razvoj na prostoru Krapinsko-zagorske županije započinje prvom manufakturom „Krapinske kamenine“ osnovane 1800. godine, koja se bavila proizvodnjom umjetničke keramike. Godine 1811. u Zagorju su vadili sumpor, a proizvodnja stakla, prema povijesnim izvorima započela je još 1860. godine u Humu na Sutli. Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća započinju s razvojem i prvi značajniji tekstilni kapaciteti, te su tada, a osobito u kasnijim desetljećima prošlog stoljeća, bili glavni oslonci razvoja gospodarstva i stvaraoci uvjeta za razvoj ostalih prerađivačkih industrija. Tako je prerađivačka industrija ostala i dalje temeljna grana gospodarstva na ovim prostorima i sve do danas zauzima vrlo važno mjesto u gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije. U Hrvatskom zagorju su prisutne i druge djelatnosti, kao što je proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda, opeke, crijepa, staklene ambalaže, metalne industrije… S godinama dolazi do proširenja postojećih proizvodnji, ali i do uvođenja novih proizvodnji.
Mali i srednji poduzetnici čine više od 90% poduzetnika Krapinsko-zagorske županije te se očekuje i njihova znatnija uloga u budućnosti. Krapinsko-zagorska županija posljednjih godina bilježi i značajna ulaganja u turistički sektor posebice zdravstveni turizam. Turistička ponuda, koja se proteže od vjerskog, kulturno-povijesnog, topličkog, zdravstvenog, kongresnog, seoskog turizma pa sve do biciklističkih tura, planinarenja, raznih „outdoor“ aktivnosti, u posljednje vrijeme ostvaruje sve značajnije rezultate.
Od povijesnih činjenica pa sve do kretanja gospodarskih prilika u dvadesetom stoljeću došlo se i do ideje prvog „Zagorskog gospodarskog zbora“, kojemu je osnovi cilj bio i ostao do današnjih dana, okupljanje što većeg broja gospodarstvenika iz Krapinsko-zagorske, ali i partnera i izlagača iz susjednih županija. Iz godine u godinu nastojalo se na što kvalitetniji način predstaviti naš gospodarski i obrtnički potencijal, turistički potencijal, ali i bogatu ponudu poljoprivrednih proizvoda. Od početnih četrdesetak izlagača na prvoj gospodarskoj izložbi, dolazimo do sadašnjih, u prosjeku, više od 250 izlagača iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, ali i susjednih županija i država. Osnovni cilj svih ovih godina održavanja Zbora bio je upoznavanje posjetitelja i javnosti s proizvodima i uslugama sudionika sajma, koji svojim radom, znanjem i umijećem pridonose razvoju i bogatstvu različitosti hrvatskog gospodarstva. Mnogi od izlagača sudjeluju na Zagorskom gospodarskom zboru više od četvrt stoljeća. Ovu veliku gospodarsku priču u Krapini – Zagorski gospodarski zbor, tijekom idućih godina, zajedno će nastaviti Krapinsko-zagorska županija, Grad Krapina, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije, HGK Županijska komora Krapina i Radio Kaj.